Misijska akcija sestara milosrdnica u župi Uznesenja BDM - Uskoplje

Na svetkovinu Krista Kralja, u nedjelju 26. studenoga 2017. g. već petu godinu za redom, odr

Majka Divna- Stup 2017.

U petak 20. listopada proslavili smo dan naše provincije, Majku Divnu, a također i zaštini

Međunarodni simpozij Vinkovske obitelji u Rimu

Od 12. do 15. listopada, povodom 400. obljetnice vinkovske karizme, održan je međunarodni s

Ispis

sveti leonardo de porto maurizioDanas imendan slavi naša s. M. Leonarda Raguž. Od srca čestitamo!

Sveti Leonardo se rodio god. 1676. u Porto Maurizio, u pokrajini Liguriji, kao sin pomorskog kapetana Dominika Casanove, koji ga je ostavio siročetom u nježnoj dobi. Doveden u Rim, svršio je svoje nauke na glasovitom isusovačkom Rimskom kolegiju. Jednoga dana neki ga je sudrug pozvao u crkvu na propovijed. Tek što su na putu prema crkvi učinili nekoliko koraka, naišli su na čovjeka što se obješen njihao na vješalima.

Vidjevši taj jezivi prizor, obojica mladića rekoše u jedan glas: »Evo propovijedi!« Nekoliko dana nakon toga Leonardo je slijedio dvojicu fratara koji su se penjali prema samostanu Sv. Bonaventure na Palatinu, gdje i sam obuče odijelo franjevaca, zvanih »della riformella« – obnovljenih – a koje su zvali i bosonogi. Kao mladi franjevac tražio je da ga pošalju u misije u Kinu. No kardinal Coloredo mu je odgovorio: »Tvoja Kina bit će Italija!« I doista je ta zemlja koncem XVII. stoljeća svojom moralnom bijedom imala sve značajke misijske zemlje. Leonardo se kao propovjednik dao na obraćenje puka, a kao sredstvo služile su mu teme o muci Isusovoj, osobito o križnome putu, pobožnosti što su je franjevci posvuda širili.

Bio je tipičan propovjednik na temperamentan talijanski način. Njegove su propovijedi imale u sebi nešto dramatično i tragično. Propovijed bi popratio javnim bičevanjem ili bi ruku stavio na plamen zapaljene baklje. Ljudi su masovno hrlili na njegove propovijedi, njima redovito ostajali duboko potreseni, a on je bio neumoran u naviještanju pokore u duhu Kristove muke, pozivajući sve na skrušenje, obraćenje te istinski kršćanski život. Sam sveti Alfonso de Liguori govoraše o njemu: »On je najveći misionar našega stoljeća.«

Nije bila rijetkost da je cijelo mnoštvo, slušajući ga, dirnuto i duboko ganuto, udarilo u plač i jecanje. Najveći dio svoje svećeničke aktivnosti Leonardo je proveo u Firenzi. Križevi što su ih njegova subraća podigla izvan Porta di S. Miniato često puta bijahu propovjedaonice na otvorenom, s kojih je naviještao Božju riječ. Kao propovjednik obišao je cijelu Italiju, no ipak je njegovo bojno polje najčešće bilo u Toskani, gdje se borio protiv janzenističkih hladnih shvaćanja vjere i kršćanske pobožnosti. O uspješnosti njegova propovijedanja svjedoče neke zgode. Tako su, na primjer, na Korzici na koncu jedne njegove propovijedi o Isusovoj muci ljudi, otvrdnuli u stoljetnoj mržnji, bacali od sebe ubojito oružje te se u znak pomirenja među sobom počeli grliti i vikati: »Živio fra Leonardo, živio mir!« U Firenzi se u propovijedima obraćao svim građanima, uključivši i prostitutke.

Kad je bio dan znak za njegovu propovijed, zatvarale su se čak i javne kuće. Za vrijeme Svete godine 1750., koju je otvorio papa Benedikt XIV., sv. Leonardo je 27. prosinca propovijedao u Koloseju o križnom putu. Bilo je to prvi puta da se na tom mjestu obavljao vjerski obred. Od te godine pa sve do danas sam Papa svake godine na Veliki petak obavlja križni put u Koloseju. Križni put sv. Leonarda u Koloseju značio je preokret u povijesti toga zdanja. Do tada je ono služilo kao rudnik kamena, što bi ga sigurno upropastilo. A otada se smatra svetim mjestom pa je tako zaustavljeno i njegovo rušenje.

Sveti Leonardo je bio i veliki pobožnik Majke Božje, osobito njezina bezgrješnog začeća. Za tu se Marijinu povlasticu vatreno zalagao. Uvjerio je i samoga Papu kako bi bez troška mogao sazvati opći sabor. Neka načini svojevrstan referendum među biskupima pa, čuvši njihovo mišljenje, neka proglasi dogmu o bezgrješnom začeću. Benedikt XIV. pripremio je za tu svrhu već jednu bulu, službeni Papin dokument, no ona ipak nikad nije bila objavljena. God. 1751. Sveti Leonardo je umro u svom omiljelom samostanu Sv. Bonaventure u Rimu na Palatinu. Sam Papa je išao obići njegovo mrtvo tijelo, a da se i ne govori o puku koji je nagrnuo u tolikom mnoštvu da su čak vojnici morali uredovati jer su se ljudi otimali za relikvije.

Papa Benedikt XIV. je tada izjavio: »Na zemlji gubimo prijatelja, na nebu dobivamo zagovornika.« Na svečevu grobu bilo je izloženo njegovo proročko pismo, pisano malo prije smrti. U njemu je navijestio da će jednom biti proglašena dogma o Marijinu bezgrješnom začeću. I u tom se nije prevario. Trebalo je, doduše, čekati još 103 godine, no proroštvo se ipak ispunilo.

O pobožnosti Križnog puta Sveti Leonard je rekao:

"Križni put je naime protulijek mana, čišćenje od razuzdanih strasti, učinkoviti poticaj na krepostan život. Doista, ako očima duha predstavljamo preljutu bol Sina Božjega kao na naslikanim platnima, gotovo je nemoguće, zbog tolikog značenja toga svjetla, a da se ne zgrozimo nad ogavnostima svoga života, te da, štoviše, ne uznastojimo ljubavlju odgovoriti tolikoj ljubavi, ili barem da protivštine, koje svatko susreće u svom životu, dragovoljno podnosimo."

Imendani

11. studenoga sv. Martin Tourski

Danas imendan slavi naša s. M. Davorka Subašić. Od srca čestitamo!

17. studenoga sv. Elizabeta Ugarska

Danas imendan slavi naša s. M. Elizabeta Tunjić. Od srca čestitamo!

21. studenoga Prikazanje BDMarije

Danas imendan slavi naša s. M. Daroslava Ivoš. Od srca čestitamo!

26. studenoga sv. Leonard Portomauricijski

Danas imendan slavi naša s. M. Leonarda Raguž. Od srca čestitamo!

28. studenoga sv. Katarina Laboure

Danas imendan slavi naša s. M. Katarina Dunđer. Od srca čestiamo!

8. prosinca Bezgrešno Začeće BDM

Danas imendan slave naše sestre: s. M. Zorislava Katić, s. Maristela Franjić i s. Marijana F

26. prosinca sv. Stjepan Đakon

Danas imendan slavi naša s. M Stipanka Šibenik. Od srca čestitamo!

27. prosinca sv. Ivan Apostol

Danas imendan slavi naša s. Ivana Jurić. Od srca čestitamo!