Sjecanje na 12. 05.1995.

Svibanj je, dvanaesti u mjesecu! Nikada se više neće zaboraviti! Nikada sestre milosrdnice ne

Misijska akcija u župi Svih Sveti u Livnu 2018.

Na petu korizmenu nedjelju, 18. ožujka 2018. godine održana je, već šestu godinu za redom,

Susret kućnih poglavarica sa provincijalnom upravom

U subotu 17.03.2018.godine u samostanu Majke Divne na Stupu u 08.30.h sa sv. Misom, koju je pre

Ispis

Prikazanje BDMDanas imendan slavi naša s. M. Daroslava Ivoš. Od srca čestitamo!

Šutnjom su popraćene godine poniznoga djetinjstva presvete Marije. Ništa nam o tome ne kaže sv. Pismo. Kršćani su, međutim, željeli detaljnije upoznati Gospin život. To je bila nesumnjivo legitimna nakana. Premda evanđelja o njoj šute do Navještenja, popularna pobožnost, nadahnuta u različitim dijelovima Staroga i Novoga zavjeta, iznosi neke jednostavne pripovijetke, koje su kasnije bile preuzete u umjetnosti, poeziji i kršćanskoj duhovnosti o tim događajima.

Jedna od ovih epizoda, možda najreprezentativnija, jest Prikazanje Blažene Djevice Marije. Marija je ponuđena Bogu od svojih roditelja Joakima i Ane, u jeruzalemskom Hramu; isto je i druga Ana, majka proroka Samuela, ponudila svoga sina za Božju službu u svetohraništu gdje se pokazivala njegova slava (cfr. 1 Sam1, 21-28). Isto je bilo godinama poslije. Marija i Josip nosili su nedavno rođenoga Isusa u Hram kako bi ga prikazali Gospodinu (cfr. Lk 2, 22-38).

"Premda evanđelja o njoj šute do Navještenja, popularna pobožnost, nadahnuta u različitim dijelovima Staroga i Novoga zavjeta, iznosi neke jednostavne pripovijetke".
Strogo rečeno, ne postoji povijest tih godina Gospina života, nego nam je to preneseno tradicijom. Prvi napisani tekst koji upućuje na tu epizodu, o kojemu ovise brojna svjedočanstva i kasnija tradicije jest Jakovljevo protoevanđelje, apokrifni tekst iz 2. stoljeća. Apokrifni znači da je to tekst koji ne pripada knjigama koje su napisane inspiracijom Duha Svetoga, ali to ne znači da neki dijelovi tih tekstova nisu točni. Doista, lišena mogućih legendarnih elemenata, Crkva je uključila tu epizodu u liturgiju: prvo u Jeruzalemu, gdje je godine 543. bila posvećena bazilika Sv. Mariji Novoj, u spomen na njezino prikazanje, i poslije u 14. stoljeću kada se blagdan proširio po Zapadu uzimajući 21. studenog za blagdan Gospina prikazanja u Hramu.

Marija u Hramu. Sva njezina ljepota i milost – divota njezine duše i tijela bili su za Gospodina. To je teološki sadržaj blagdana njezina Prikazanja. I u tom smislu liturgija primjenjuje neke fraze iz svetih knjiga: Pred njim sam služila u Svetom šatoru i potom se nastanila na Sionu. Dao mi je tako spokoj u milome gradu i vlast mi je u Jeruzalemu. Tako se ukorijenih u slavnom narodu, na dijelu Gospodnjem, u baštini njegovoj (Sir 24, 10-12).

Isto je tako Isus predstavljen u Hramu. Marija je nastavila živjeti normalan života sa svojim roditeljima Joakimom i Anom, kojima je bila miljenica sve dok nije postala žena puna milosti (Lk 1, 28), sa srcem raspoloživim za služenje Bogu i ljudima, zbog ljubavi prema Bogu. Gospa je bila sazrijevala pred Bogom i ljudima. Nitko nije uočio ništa neobično u njezinu ponašanju, premda je bez sumnje privlačila sve one oko sebe, jer svetost uvijek privlači; više nego što je slučaj svih svetih. Ona je bila nasmiješena djevojka, zaposlena, uvijek u Bogu, i u njezinu okruženju svi su se dobro osjećali. U trenucima molitve, kao dobra poznavateljica sv. Pisma, pregledavala je uvijek proročanstva koja su naviještala dolazak Spasitelja. Bila su dio njezina života, predmet njezina razmišljanja, tema njezinih razgovora. To unutarnje bogatstvo je preplavilo kasnije u Magnificatu, sjajnoj himni koju je izgovorila slušajući pozdrav svoje rođakinje Elizabete.

"Gospa je bila sazrijevala pred Bogom i ljudima. Nitko nije uočio ništa neobično u njezinu ponašanju, premda je bez sumnje privlačila sve one oko sebe, jer svetost uvijek privlači".
Sve je u Djevice Marije bilo orijentirano prema presvetom čovještvu Isusa Krista, istinskom Hramu Božjem. Blagdan njezina prikazanja izražava tu isključivu pripadnost Naše Gospe Bogu, potpuno predanje njezine duše i tijela otajstvu spasenja, koje je otajstvo približavanja Stvoritelja stvorenju.

Uzrastoh kao cedar na Libanonu i kao čempres na gori Hermonu. Uzrastoh kao palma u Engadu i kao ružičnjaci u Jerihonu. Kao divna maslina u dolini, uzrastoh kao makljen nad vodama (Sir 24, 17-19). Sveta Marija stvarala je atmosferu da oko nje cvjeta ljubav prema Bogu. Provodila je to bez opažanja drugih, jer su njezina djela bile svakodnevne stvari, to jest malena djela pune ljubavi.

J.A. Loarte

Imendani

13. lipnja sv. Antun Padovanski

Danas imendan slave naše sestre: s. M. Antoaneta Subašić, s. M. Antonija Hrgota, s Antonin

21. lipnja sv. Alojzije Gonzaga

Danas imendan slavi naša s. M Slavomira Škojo. Od srca čestitamo!

29. lipnja sv. Petar i Pavao

Danas imendan slave naše sestre: s. M. Paulina Kvesić i s. M. Petra Cvitanović. Od srca čes

3. srpnja sv. Toma, apostol

Danas imendan slavi naša s. M. Tomislava Šaravanja. Od srca čestitamo!  

4. srpnja sv. Elizabeta Portugalska

Danas imendan slavi naša s. M. Izabela Đaković. Od srca čestitamo!  

6. srpnja sv. Marija Goreti

Danas imendan slavi naša s. M. Miroljuba Kvesić. Od srca čestitamo!  

20. srpnja sv. Ilija prorok

Danas imendan slavi naša s. M. Ilijana Djaković. Od srca čestitamo!    

21. srpnja Danijel prorok

Danas imendan slavi naša s. Danijela Škripić. Od srca čestitamo!